Smeta li vas kada se znojite? Vaš portal za prekomjerno znojenje - hiperhidrozu!

Ako se prekomjerno znojenje javlja bez razloga, ono ne samo da je neugodno, već može postati i smetnja. U svakodnevnim situacijama, kada nam tjelesna temperatura raste, znoj koji se transportira na površinu kože osigurava hlađenje isparavanjem. Obično je to slučaj:

• tijekom tjelesnog napora
• na visokim temperaturama okoline
• u stresnim situacijama

Međutim, ako se jako znojimo u netipičnim situacijama ili ako proizvodnja znoja premašuje stvarnu funkciju hlađenja, može biti prisutna hiperhidroza. „Hiper” je starogrčki prefiks koji znači prekomjerno, previše ili preko mjere. „Hidros” se može prevesti kao znoj.
Ili jednostavno rečeno, hiperhidroza je prekomjerno znojenje. Generalno, postoje dva oblika:

• Primarna hiperhidroza: za ovaj oblik ne može se definirati točan uzrok prekomjernog znojenja.
• Sekundarna hiperhidroza: za ovaj oblik mogući su različiti okidači – to mogu biti osnovne bolesti, uzimanje lijekova ili hormonalne promjene.

Ali kako da znam je li moje znojenje patološko i kako dolazi do pojačanog znojenja?

Simptomi prekomjernog znojenja - hiperhidroza?

Prekomjerno znojenje bez prepoznatljivog uzroka se tehničkim jezikom naziva s primarna hiperhidroza. Sljedeće se stvari smatraju uobičajenim za primarni oblik prekomjernog znojenja:

• Do prekomjernog znojenja dolazi bez razloga: na primjer, čak i pri ugodnim temperaturama ili kada se odmarate.
• Prekomjerno znojenje javlja se opetovano u obliku napadaja: Budući da se radi o kroničnoj bolesti, znojenje ne nestaje jednostavno, već prati oboljele osobe kroz dulje vremensko razdoblje, kao što su mjeseci ili godine.
• Pojačano se znoje samo pojedini dijelovi tijela: obično pazusi, šake, stopala, glava ili čelo ili kombinacija tih područja.
• Znojenje se javlja simetrično na obe polovice tijela: ispod desne i lijeve ruke ili s obje strane šaka ili stopala.
• Obilno znojenje obično je ograničeno na dan: Noćno preznojavanje, tzv. noćno znojenje, vjerojatnije je da je znak sekundarne hiperhidroze.

Ako se pitate je li vaše znojenje toliko jako da bi moglo biti bolest, prof. dr. Rolf-Markus Szeimies preporuča da se prvo zapitate je li se vaše ponašanje promijenilo kao posljedica prekomjernog znojenja. Postoje li i posljedice u privatnom ili društvenom okruženju koje su s time povezane?

Uzroci: Zašto se toliko znojim?

Postoje različiti mogući uzroci znojenja:

• Obilno znojenje može biti simptom nekih osnovnih bolesti, poput hipertireoze, dijabetesa ili morbidne pretilosti.
• Prekomjerno znojenje može biti nuspojava uzimanja određenih lijekova, primjerice hormonskih pripravaka, antidepresiva ili lijekova za poticanje cirkulacije krvi.
• Ako se hormonska ravnoteža mijenja kao posljedica prirodnih procesa, poput menopauze ili trudnoće kod žena ili promjena povezanih s godinama kod muškaraca, te hormonalne promjene mogu biti popraćene znojenjem.

Ako je prisutan jedan od ovih okidača, liječnici govore o takozvanoj sekundarnoj hiperhidrozi. U tim slučajevima znojenje često nije jedina tegoba, već postoje i drugi simptomi ili negativne posljedice. U mnogim slučajevima također je tipično da se znojenje obično javlja po cijelom tijelu ili da se oboljeli znoje uglavnom noću.

Kod primarne hiperhidroze, s druge strane, gdje se znojenje javlja bez vidljivog razloga, oboljeli su obično zdravi – osim znatno povećane proizvodnje znoja. Ljudi su:

• obično normalne težine,
• ne boluju od bilo koje osnovne bolesti i
• ne uzimaju nikakve lijekove koji potiču znojenje.

Ali što uzrokuje prekomjernu, nekontroliranu proizvodnju znoja? Dugo se vremena pretpostavljalo da su žlijezde znojnice oboljelih pretjerano aktivne. Danas se ova pretpostavka smatra zastarjelom. Jer to bi značilo da se uzrok nalazi u samim žlijezdama.

Uzrok bezrazložnog znojenja: Regulatorni poremećaj živčanog sustava

Znanost sada zna da je primarna hiperhidroza uzrokovana disregulacijom živčanog sustava u kontroli proizvodnje znoja. Da bismo detaljnije razumjeli kakve veze ima autonomni živčani sustav s prekomjernim znojenjem, vrijedi se kratko osvrnuti na „normalnu” proizvodnju znoja:

U slučaju patološki prekomjernog znojenja, ovaj mehanizam se pokreće, iako tijelo uopće ne treba hladiti. Čak i najmanji i često nesvjesni podražaji dovoljni su da aktiviraju autonomni živčani sustav da otpusti glasničku tvar acetilkolin. Količina znoja tada može varirati od lagane vlažnosti do stvaranja velikih količina znoja s jasno kapajućim i tekućim kapima znoja na koži.

Zašto je to tako još nije u potpunosti objašnjeno. Još uvijek nema pouzdanih podataka o tome koliko je bolest raširena. Ovisno o studijama, znanost pretpostavlja da oko 1 do 5% stanovništva u zemljama njemačkog govornog područja pati od ove bolesti.